Učitelji s posebnim potrebama

Dragi čitatelji,

u većini je hrvatskih škola školska godina 2020./21. započela izvođenjem kontaktne nastave matematike.  

Ubrzo se pokazalo da učitelji i nastavnici poučavaju matematiku na više razina. Može se dogoditi da kod istog nastavnika dio  razreda ima nastavu kontaktno u učionici (s maskama), a dio učenika je prati online (samoizolacija, bolesni učenici, rizične skupine učenika ili ukućana i sl.). Stoga je istu nastavnu jedinicu ponekad potrebno prilagoditi grupi uživo, grupi online i individualnom obliku rada. Drugim riječima, ona priprava koju su prije radili za jedan školski sat sada se pretvara u više priprava za više različitih pristupa, a da se u isto vrijeme to ne broji kao više priprava i više sati zaduženja, već samo jedan. Čudna neka matematika. Izazovi za nastavnike su opet ogromni i nekako se opet o tome ne govori dovoljno.

Također, ne govori se dovoljno ni o potrebama učitelja i nastavnika za ovakve oblike nastave. Evo stvarnog primjera: učiteljica M. radi u jednoj zagrebačkoj osnovnoj školi i ima troje djece. Sve troje su školarci. Kod kuće imaju samo jedno računalo. Od 16. ožujka 2020. svi su imali online nastavu. Sve četvero izmjenjivalo se na istom računalu tijekom dana. To su stvarne situacije iz stvarnog života, a učitelji u "novom normalnom" imaju "nove potrebe". Osim opreme koja je bitna, jedna od potreba je i razumijevanje za novu situaciju.

Stoga pozivamo čitatelje da nam šalju svoja iskustva: kako radite matematiku, koji su vaši problemi, čega ste se dobro dosjetili a da vam je pomoglo u radu, što vam je uspjelo, što se pokazalo neuspješnim, na što su učenici dobro reagirali i sl. Vaša iskustva mogu pomoći kolegama, a i vi možete nešto naučiti iz iskustva kolega. Stranice MiŠ-a su vam otvorene za komunikaciju i pomoć.

U Uredništvo i dalje pristižu zanimljivi članci vezani za matematiku i nastavu matematike. U ovom broju, između ostaloga, pročitajte tekst profesora Josipa Sliška o Fibonaccijevim problemskim zadatcima koji se rješavaju metodom rješavanja unatrag te o njihovom pojavljivanju u drugim važnim matematičkim knjigama kroz povijest. Preporučam i članak Ele Gračan i doc. dr. sc. Nele Bosner u kojem se govori o neuronskim mrežama i matematičkom modelu neurona. U ovom broju također vas vodimo na put oko svijeta u potrazi za građevinama sfernog oblika. Ako nam je već otežano ili nemoguće putovati zbog pandemije, pridružite nam se bar kroz naš Panoptikum na jedno lijepo putovanje koje spaja matematiku i arhitekturu.

Također, vama i vašim učenicima želim puno zdravlja i uspjeha u putovanju kroz školsku godinu 2020./2021.

Srdačno,

Dubravka Glasnović Gracin